blud i njegova stetnost

Kako je strast nešto što je usko vezano za covjeka i nemoguce je da je se potpuno oslobodi, Allah, dž.š., od njega traži da uradi ono što je u okviru njegove mogucnosti, a to je da usmjeri svoje strasti sa proplanka propasti, ka proplancima sigurnosti i spokoja

Prije nego pocnemo govoriti o samom bludu i njegovim zdravstvenim i moralnim štetama, osvrnut cemo se na jednu cinjenicu koju je bitno poznavati kako bi se ispravno shvatio pojam ljudske strasti i kako bi se ona usmjerila u pozitivnom smjeru. Treba znati da zdrav razum ne dolazi u koliziju sa strašcu (prirodnom ljudskom sklonošcu ka tjelesnom užitku), i onda kada razum bude vodilja covjeku, predat ce mu se strast i biti od njegovih sluga i vodilja.

Covjeku nije naredeno da svoje srce potpuno okrene od žena, nego mu je naredeno da svoju strast usmjeri ka braku sa ženom koja mu se svidi. Slican je slucaj i sa strašcu oholjenja, hvalisanja i gordosti koji bivaju dozvoljeni, cak pohvalni u borbi protiv Allahovih neprijatelja.

Prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., vidio Ebu Dudžana Simaka ibnu Haršea el Ensarija kako hvalisavo (gordo, nadmeno) hoda izmedu muslimanskog i nevjernickog bojnog reda i rece mu : ''Zaista, ovakvu vrstu hoda prezire Allah, dž.š., osim ako se radi o ratu i slicnim situacijama'' (Ebu Davud 2659, Nesai 5/78, Ibn Hibban 4762, Bejheki 7/308,9/156, Ahmed 5/445,446 od Džabira ibn Utejsa)

Allah, dž.š., nije Svojim robovima zabranio neku stvar, a da im nije dao bolju od nje. Zabranio im je gatanje strelicom, a dozvolio istiharu, zabranio im kamatu, a dozvolio unosnu trgovinu, zabranio im je kocku, a dozvolio korisna natjecanja, zabranio im oblacenje svile (muškarcima), a dozvolio razlicite vrste raskošne odjece od vune, pamuka i sl., zabranio im blud i homoseksualizam, a dozvolio brak sa lijepim ženama, zabranio im opojna pica, a dozvolio razna ukusna i korisna pica i sl.

Onaj ko istinski razmisli o ovome, ostavit ce i ispoljavanje strasti u prezrenim (niskim) stvarima, usmjeriti je ka korisnom i onome što ce ga uzdici i dokucit ce Allahovu mudrost, milost i savršenstvo blagodati prema Svojim robovima u onome što im je naredio, zabranio i dozvolio. Ono što je Allah naredio Svojim robovima, nije im naredio zbog toga što je potreban za njima, nego iz dobrocinstva i milosti, a ono što im je zabranio, nije im zabranio iz škrtosti prema njima, vec da bi ih sacuvao i zaštitio.

Zabrana bluda

Medu najpogubnije i najizražajnije negativno ispoljavanje strasti, prema islamskom ucenju, svakako spada nezakoniti spolni dodir ili seksualni odnos muškarca i žene - blud.

Pogotovo je jace zabranjen svaki neprirodni odnos ili nenormalni odnos medu istim spolovima, bilo medu muškarcima ili medu ženama (homoseksualizam ili lezbejstvo ). Govoreci o zabrani bluda kaže Allah, dž.š., u Kur'anu :''Ne približavajte se bludu, jer je to užasan grijeh i loš put'' (Prijevod znacenja - El-Isra, 32.)

Kur'anska zabrana bluda dovoljna je i treba da bude dovoljna za svakog iskrenog i pravog muslimana, da se on cuva i spasi tog zla. Kada iole pametnom i razboritom covjeku kaže neki dobar i strucan ljekar, koji mu je ujedno vjeran i uvažen prijatelj, da je po njegovu štetu odredeni posao, ili neka vrsta hrane, ili pica i kada mu takav ljekar to zabrani, covjek ce mu vjerovati i po njegovom savjetu postupiti. Muslimanima blud zabranjuju upravo najbolji ljekari i najbolji njihovi prijatelji, a to su njihov Stvoritelj Uzvišeni Allah Koji najbolje zna šta je za ljude štetno, i Njegov poslanik Muhammed, a.s., - pa kako bi dosljedan i odan musliman, ili muslimanka, mogli ne uvažiti takvu zabranu?!

Medu hadisima koji ukazuju na zabranu bluda (zinaluka) su sljedeci:

- Prenose Buhari i Muslim od Abdullaha ibn Mes'uda da je rekao : ''Rekao sam Poslaniku, s.a.v.s.: “Koji je najveci grijeh kod Allaha ?” Da Allahu pripišeš druga a On te je stvorio - rece. ''Zatim'' - upitah ga? “Da ubiješ svoje dijeta iz straha da ce se hraniti sa tobom,” odgovori Poslanik, s.a.v.s., ''Zatim ''- upitah ga? ''Da pociniš blud sa komšijinom suprugom,''- završi Poslanik, s.a.v.s.''

- Prenose Buhari i Muslim od Ebu Hurejre, r.a., da je rekao Poslanik, s.a.v.s.: '' Nije vjernik onaj ko ucini zinaluk sve dok ga cini ...''

- Prenosi Ebu Nuajm el-Fadl ibn Dukejn da im je pricao Abdusselam ibn Šeddad, a njemu Gazvan ibn Džerir, da je cuo svoga oca kada je rekao : ''Govorili smo o razvratu pred Alijom ibn Ebi Talibom na što on rece: “Znate li koji je blud najgori?” Rekosmo: “O vladaru pravovjernih svaki blud je zao!” “Tako je, ali cu vas obavijestiti o najgorem bludu, da covjek pocini blud sa ženom muslimana, postajuci time bludnik, a ujedno upropastivši tu ženu.” Zatim rece: “Na Sudnjem danu do ljudi ce doprijeti vjetar neugodnog mirisa koji ce uznemiriti i vjernike i pokvarenjake. Kada on dostigne vrhunac svoj dozvat ce ih glasnik i pitati: “Znate li kakav je ovo vjetar koji vas je ovako uznemirio?” “Ne znamo, tako nam Allaha, osim toga da je prešao sve granice izdržljivosti,” - rekoše.

''To je zadah (neugodan miris) iz polnih organa bludnika koji su se sreli sa Allahom ne pokajavši se za svoj blud'.

Dok su muslimani uvažavali ove kur'anske ajete i hadise, i dok su im oni bili životna pravila, pojave bluda bile su prava rijetkost, ili posve nepoznate u muslimanskim sredinama i zemljama. Tako je bilo i kod nas, u našoj sredini vrlo dugo u prošlosti. Zapisi naših šerijatskih sudova od prije 400 godina, pa do austrougarske okupacije, bilježe vrlo mali broj slucajeva bluda. Stranci koji su uskoro po austrijskoj okupaciji dolazili u Bosnu i opisivali život i obicaje bosanskih muslimana, divili su se uzoritosti i cistoti muslimanskog porodicnog života kod nas. (Pogledaj na primjer Antun Hangi ''Život i obicaj muslimana u Bosni i Hercegovini '' Sarajevo, 1900.)

ŠTETNOST BLUDA

Rekao je Imam Ibnu-l-Kajim:

“Blud okuplja sva zla svojstva kao što su pomanjkanje vjere, gubitak pobožnosti i ljudskosti i pomanjkanje (nestanak) ljubomore. Neceš naci bludnika koji se ustrucava da ucini bilo koji grijeh, da ispunjava ugovoreno, da je iskren u govoru, da održava prijateljstvo sa nekim i da je ljubomoran prema svojoj porodici.

-Biva uzrokom crnine i potamljenosti lica i prekriva ga brigom i mrzovoljom što mogu primijetiti oni što ga gledaju.

-Oduzima,onome koji ga cini, cistotu (ljepotu) kojom je Allah opisao cestite i kreposne robove, a zamjenjuje je pokvarenjaštvom (necistocom) kojim je Allah opisao bludnike kao što kaže Uzvišeni: “Pokvarene žene su za pokvarene ljude, a pokvareni ljudi su za pokvarene žene, cestite žene su za cestite ljude, a cestiti ljudi su za cestite žene.” (Prijevod znacenja - En-Nur, 26.)

Allah, dž.š., je zabranio Džennet svakom pokvarenjaku i ucinio ga pristaništem cestitih. Kaže: “One koje ce meleci usmrtiti kao cestite i govoriti im: “Neka je Allahov mir na vas. Udite u Džennet zbog onoga što ste radili…”

-Ljudi na bludnike gledaju okom nepovjerenja, i niko od njih nije siguran da nece narušiti cast baš njegove porodice (supruge ili kceri).

Bludnik osjeca tjeskobu i nemir u svojim prsima. Allah, dž.š., im daje suprotno od onoga što je bio naumio, a bio je naumio slast i užitak. Takav je slucaj sa svakim onim koji bude slasti i užitak tražio u onome što je Allah, dž.š., zabranio. Ono što je kod Allaha, može se dobiti samo pokornošcu Njemu i nikada se nije dogodilo da grijeh (nepokornost) bude uzrokom dobra (blagostanja). Kada bi razvratnici (bludnici) znali koliko samo slasti, radosti (sreca), lijepog života, prostranosti prsa leži u cestitosti, shvatili bi da je to neuporedivo više od onoga što osjeca prilikom bludnog cina.

-Blud biva uzrokom gubljenja stida .

Kada se covjek navikne na cinjenje grijeha, slijepo se pokoravajuci svojoj strasti, dospijeva u stanje u kojem ne mari za tim što ljudi znaju ili vide njegove odvratne (pokvarene) postupke. Štaviše, pocne govoriti ljudima ono što radi, hvalisati se pred njima .

-Bludnik sebi uskracuje veliko onosvjetsko dobro, a on je užitak sa dženetskim ljepoticama u ukrašenim odajama vjecnih dženneta. Kao što ce onome ko bude oblacio svilu na ovome svijetu i pio vino biti uskraceni dženetska svila i vino . Tako ce onome koji bude stupio u nezakonitu vezu na ovome svijetu, biti uskracena veza sa hurijama.

Društvene posljedice

Ako su oni koji cine blud u braku, onda oni tim svojim postupkom ugrožavaju brak, a blud jednog ili oba supružnika dovodi do razvoda. Ako su takvi supružnici još i roditelji, njihova šteta je još veca i bolnija, jer pogada cijelu zajednicu. Djeca ostaju bez roditeljske ljubavi i nezašticena. Težak je slucaj i sa djecom koja se rode iz nezakonitog odnosa (bluda). Ako pak bracni drugovi, koji su pocinili blud, ocuvaju svoj brak i ostanu vjerni, oni opet mnogo gube, jer obicno, u takvom slucaju, nestaje prave bracne srece i prisnosti, zato što nestaje iskrene medusobne ljubavi i poštovanja. Takvi bracni drugovi obicno su neljubazni, nepravedni i neobazrivi jedno prema drugome, a nemarni su prema svojoj zakonitoj djeci. Djeca, zakonita i nezakonita, kada saznaju, a obicno saznaju, kad-tad, da su im roditelji bili bludnici, psihicki strašno pate, to ih u duši boli citavog života i ta bol može imati štetnog odnosa na njihovo ponašanje. Ako mladi ljudi prije braka vode blud ili, kako se to sada kaže, “slobodnu ljubav”, onda oni sebe unaprijed lišavaju prave bracne ljubavi i srece kada se jednog dana odluce i stupe u brak. Predbracne zabave i svakojaka iskustva obicno unaprijed uništavaju interesantnost i romanticnost braka, te ljubav i prisnost koje on inace sobom donosi. Za takve supružnike brak je cesto prozaican, dosadan. Mnogi od njih skloni su nastaviti i nakon braka svoje ranije navike, sa svim onim strašnim posljedicama koje smo ovdje ukratko iznijeli.

Kako se saCuvati negativnog utjecaja strasti

Skrenuo bih pažnju citaocima na nekoliko izreka i predaja koje spominje Imam Ibnu-l-Kajjim u svojim knjigama, koje ce, nadam se, pomoci onima koje je nadvladala strast da razmisle i pokušaju zapoceti jedan novi život u kome ce za sudiju uzeti Allahovu uzvišenu Objavu, zatim svoj zdravi razum.

Prenosi Ibnu-l-Kajim u knjizi “Rewdatu-l-muhibbin” 340. str. sljedecu predaju: ''U vremenu tabi'ina (generacije poslije ashaba ), u Mekki je živjela jedna žena koja je bila udata. Jednog dana, opcinjena svojom ljepotom nakon što se pogledala u ogledalo, rece svom covjeku: ''Šta misliš postoji li covjek koji, kada bi vidio ovu ljepotu ne bi bio zaveden?'' - ''Postoji,''- odgovori joj covjek. -''A ko to?'', - upita zacudeno.-''Ubejd ibn Umejr,'' - uzvrati covjek.-''Da li mi dozvoljavaš da odem do njega kako bi ga zavela?” - upita ponovo. Dozvolio joj je da ode kod njega radi onoga što je tražila. Došla je kod njega praveci se da želi nešto pitati, te se on osami sa njom u kutku mesdžida. Ona iskoristi priliku i otkri svoje lice pred njim, na što joj on rece: ''Allahova robinjo, zastri se!” - “Znaš li da sam zanesena tobom i da si me zaveo,''-upita ga.

''Upitat cu te nekoliko pitanja i ako mi ispravno odgovoriš na njih, razmislit cu o tome što si rekla,''- rece joj.

''Nema problema, bit cu iskrena u svom odgovoru”.

Rece:''Kada bi Melek smrti došao da ti uzme dušu, da li bi bila zadovoljna (sretna) što bi ti ispunio navedenu želju?''- ''Ne, nikako''-odgovori.

Rece: “Da te sada stave u kabur i pripreme za pitanja koja ce ti tamo biti postavljena, da li bi bila zadovoljna što sam ti ispunio navedenu želju?'' (tj. što sam pocinio zinaluk sa tobom)

-''Ne, nikako''-odgovori.

Rece: ''Da Allah podijeli ljudima knjige njihovih djela,a ne znaš u koju ceš ruku primiti svoju knjigu,da li bi bila zadovoljna što sam ti ispunio navedenu želju - “Ne,'' - odgovori.

Rece: ''Zamisli da prelaziš Sirat-cupriju i ne znaš hoceš li se spasiti ili ne, da li bi bila zadovoljna što sam ti ispunio navedenu želju?'' - ''Ne,'' - odgovori.

Rece: ''Da stojiš pred Allahom radi polaganja racuna, da li bi bila zadovoljna što sam ti ispunio želju '' - ''Ne,'' -odgovori.

''Istinu si rekla u svome odgovoru. Nego, boj se Allaha Koji te je obasuo razlicitim blagodatima i Dobrocinitelj je prema tebi.''

Zatim se vratila covjeku, te je on upita: ''Šta si ucinila?''-''Dragi moj, mi smo uistinu nemarni'' - rece mu. Zatim se prihvati namaza, posta i ibadeta (pobožnjaštva).

Kada je covjek vidje da ustrajava u tome, rece: ''Šta uradi Ubejd ibn Umejr. Upropasti mi ženu i od mlade nacini pobožnjaka (asketu)''

Kaže Imam Ibnu-l-Kajjim, govoreci o štetnosti pogleda i koristi njegovog obaranja: “U obaranju pogleda leže mnoge koristi medu kojima je:cuvanje srca od bola kajanja. Onaj ko bude pustio svom pogledu da slobodno djeluje neprestano ce osjecati patnju itd. Nema štetnije stvari po srce od slobodnog gledanja, jer njime covjek zapaža sve ono za cime osjeca veliku želju, bez cega se ne može strpiti i do cega, na kraju krajeva, ne može doci, a to upravo prouzrokuje najveci bol i patnju kod njega."

Spominjuci stvari (uzroke) koje nam mogu pomoci u pobjedivanju strasti, kaže Ibnu-l-Kajjim:

“Allah, dž.š., je covjeka obdario i uzdigao (iznad drugih živih bica) razumom i onda kada ne iskoristi tu blagodat u prepoznavanju korisnog od štetnog, i da prednost onome što mu šteti i upropaštava ga, spušta se ispod nivoa životinje koja instiktivno (prirodno) prepoznaje ono što joj koristi i udaljava se od svega onoga što joj šteti''.